Kamate na štednju - oročena štednja

Kamate na štednju su tzv. pasivne kamate, one koje banka plaća štedišama. Aktivne kamate su one koje banka prima od ljudi koji uzimaju kredite.

Kad postoji visoka potražnja za kreditima banke mogu povećati i aktivne i pasivne kamate. Najveći utjecaj na kamate imaju monetarna i državna vlast jer država je ta koja uzima najveće kredite, najviše se zadužuje. Međutim, u razvijenim zemljama kamate su niske jer niske kamate potiču gospodarske investicije i potrošnju građana. Također, umjesto da štede, građani su niskim kamatama potaknuti da više ulažu u dionice i fondove jer na taj način mogu dobiti više. Time se indirektno dodatno potiče rast gospodarstva.

Promjenjive kamate na jednogodišnju kunsku štednju u hrvatskim bankama:

Banka	početkom 2011.	početkom 2012.
ZABA	3,2%	3,2%
PBZ	4,4%	4,4%
Erste	4,6%	4,2%
HPB	5,0%	4,25%
CREDO	5,55%	/

Početkom 2011. u Credo banci je na trogodišnju kunsku štednju kamata iznosila 5,9%, uz promjenjivu kamatnu stopu. Međutim, Credo banka je propala krajem 2011., slično kao Glumina banka 1998. godine. Glumina banka je 1997. davala lihvarske kredite za automobile uz aktivne kamate od čak 17,6%, pa je i za štediše nudila visoku pasivnu kamatu. Bez obzira koji su uzroci propasti tih banaka, očito visoke kamate na štednju sa sobom nose i veći rizik.

Iz tablice vidimo pad kamata u Erste i Hrvatskoj poštanskoj banci. Na žalost taj pad pasivnih kamata na štednju nije popraćen podjednakim padom aktivnim kamata na kredite.

S obzirom da se mnogi boje rizika ulaganja u dionice, a nisu zadovoljni visinom kamata na oročenu štednju, najsigurniji način postizanja visoke efektivne kamatne stope je stambena štednja na rok od 5 godina (EKS 8%).

Novac koji je oročen obično nije na raspolaganju do kraja oročenja, pa je osim stambene i oročene štednje dio novca dobro usmjeriti u novčani fond. Novac se iz novčanog fonda može povući u roku nekoliko dana. Prinosi novčanih fondova su se tijekom 2010. godine kretali u rasponu od 1,31% do 4,03%, a tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2009. i 2010. godine od 6,23% do 13,79%.

Nijednu informaciju navedenu na ovoj stranici koju čitate nije napisao financijski stručnjak pa ih ne promatrajte kao činjenice nego kao potencijalno korisne smjernice koje ćete kasnije provjeriti na specijaliziranim portalima ili kod svog financijskog savjetnika.